Umeće plivanja je poželjna navika za život svakog pojedinca, i čini integralni deo KULTURE. Osoba koja zna da pliva osigurava život i BEZBEDNOST u svim situacijama kad se nađe u vodi, zato je potrebno da sa obukom plivanja počnemo što ranije (Ahmetović&Matković, 1995).

KAD POČETI sa obukom plivanja i KOLIKO TRAJE?
Deca vole vodu, povezanost sa vodenom sredinom počinje još iz prenatalnog perioda i zbog toga su ljudima urođene pozitivne misli prema vodi. Ipak voda može biti dobar prijatelj, ali i veliki neprijatelj (Čuvar, 2019). Definisanje sposobnosti plivanja ide u dva pravca: prvi je sposobnost održavanja na vodi i elementarnog kretanja kroz nju (3-5 god), uz pomoć uprošćenih pokreta ruku i nogu ( poluplivači ili samouki plivači), a drugo je sposobnost pravilnog izvođenja plivačke tehnike (5-7 god) koje se uče u školi plivanja, a napredovanje zavisi od motoričkih sposobnosti, talenta i redovnog treninga (Maglischo, 2003). Sportsko plivanje počinje sa oko 10 god i ne treba forsirati s takmicenjima dok dete ne bude psihofizički zrelo da se nosi sa svim izazovima sporta. Obučavanje svih plivačkih tehnika samo traje jednu do dve sezone, usavrsavanje i 10 god, a plivačko znanje ostaje za ceo život.

Učenje plivačke tehnike je dugotrajan i složen proces koji traje različito kod svakog deteta, i da bi polaznik naučio pravilnu tehniku mora da ga podučava stručan trener, koji zna da teorijski objasni i praktično demonstrira pravilnu tehniku plivanja (Madić, Okičić &Aleksandović, 2007). Obično se prvo uči kraul tehnika, zbog navikavanja na horizontalan položaj tela, kordinaciju rada nogu i ruku i i disanje ( glava u vodi). Paralelno sa kraulom uči se leđna tehnike, koja se nekada zvala leđni kraul. Leđno je slična tehnika sa kraulom iz razoga što se izvodi kontinuirana propulzija levom i desnom rukom, a tehnika rada nogu je ista, samo je obrnut položaj tela od kraula (na leđima). Udah i izdah je jednostavniji jer se izvodi nad vodom (Marković, 2007). Treća tehnika u obuci je prsno, koja je koordinacijski najkomplikovanija i najsporija tehnika. Obeležava je spec. sunožni polukružni udarac nogama, koji je nosioc propulzije i zbog toga se plivači prsnim stilom prvi specijalizuju (Colwin, 1998). Četvrta i najteža za izvođenje je delfin tehnika koja predstavlja spoj dobre kordinacije ruku i nogu, giba tela i snažnog „kick-a“ nogu( dvoudarni delfin). Delfin je druga tehnika po brzini posle kraula, ali sigurno najatraktivnija.
PLIVANJE JE ŽIVOT ?!

Tekst napisao:
Prof dr Vladan Marković
Profesor FFKMS, jedini fakultet za sport na Univerzitetu Singidunum
Reference:
- Ahmetović, Z.& Matković, I.(1995). Teorija plivanja. FFK, Novi Sad.
- Costil, D., Maglischo, E., Richerdson, A.(1992). Swimming. Blackwell Scientific Publication LCD, Oxford
- Chatard, J., Maglisho, E., Maglischo, C.,Collomp,E.( 1990). Swimming skill and stroking characteristics of front crowl swimmers, Int J. Sports Med, 11 (2):156-161.
- Colwin, M.C.(1992). Wimming into 21st Leisure Press, Champaign, Ilinois, USA
- Čuvar, V. (2019). Utapanje, spas iz vodenih okova. https://zzjzpgz.hr/nzl/107/utapanje
- Maglisho, E.W. (2003). Swimming fastest. Mayfield Publishing Company, Toronto
- Marković, V (2017). Plivanje. Univerzitet Singidunum,Mobid, Beograd
- Marković, V. (2007). Analiza tehnike kraul stila. VSZŠ, Nova Sportska Praksa 1-2
- Madić, D., Okićič, T., Aleksandrović, M. (2007). Plivanje. SVEN, Niš
- Trivun, M., Vuković, S. (2013). Plivanje. FFVS, M Design, Istočno Sarajevo







