Društvene mreže su postale glavni izvor informisanja i promovisanja u sportskoj industriji. Tradicionalni mediji su prevaziđeni osim jednim delom u slučaju prenosa utakmica. Iz ugla sportskog menadžmenta, društvene mreže su alat za optimizaciju prihoda i upravljanje reputacijom. Društveni mediji su nužan deo neophodan za poslovanje. Danas sportski klub koji nije aktivan na mrežama praktično ne postoji za mlađu populaciju (Gen Z i Alpha). Preko mreža kubovi komuniciraju sa navijačima, sa potrošačima, sa medijima koji prate sve društvene mreže odakle prate nove informacije koje dele na svojim medijima i portalima. Društvene mreže omogućavaju promociju brenda. Dok su tradicionalni mediji (TV, novine) rezervisani za suve činjenice i izveštaje, nudeći prevelik broj takmičenja, tražeći pažnju gledalaca koja se meri satima u proseku za koje gledaoci nemaju vremena ni živaca, mreže dozvoljavaju „behind the scenes“ sadržaj, intervjue u opuštenoj atmosferi i interakciju. Prosečan gledalac nema strpljenja da gleda predugačke snimke utakmica i sluša duge govore već traži skraćene verzije 30-60 sekundi gde može da vidi najzanimljivije detalje kako bi formirao utisak. Potencijal nije iskorišćen u Srbiji koja kaska decenijama za Evroligom i NBA ligom. Postoji dosta prostora za napredak u vidu kreiranja originalnog sadržaja koji nije direktno vezan za takmičenje (lifestyle igrača), potrebno je ponuditi navijačima veću interakciju (ankete, Q&A) i digitalnu prodaja.
Manji klubovi često nemaju budžet za profesionalnog Social Media Managera, pa mreže vode volonteri ili igrači što je adekvatno kvalitetu usluge koji dobijaju zauzvrat. Pogrešan ton komunikacije ili nepoznavanje kriznog PR-a na mrežama može naneti ogromnu štetu ugledu kluba brže nego bilo koji poraz na terenu. Zato je neophodno angažovati profesionalnog marketing i PR menadžera koji će se baviti ovom tematikom. Nove generacije prate isključivo društvene mreže umesto TV. Short-form video (TikTok, Instagram, Reels) je trenutno najgledanije. Kratki, dinamični klipovi sa zakucavanjima, reakcijama sa klupe ili atmosferom sa tribina imaju najveći potencijal za viralnost i privlačenje publike koja nema strpljenja da gleda celu utakmicu.
Potencijal nije iskorišćen u Srbiji koja kaska decenijama za Evroligom i NBA ligom. Postoji dosta prostora za napredak u vidu kreiranja originalnog sadržaja koji nije direktno vezan za takmičenje (lifestyle igrača), potrebno je ponuditi navijačima veću interakciju (ankete, Q&A) i digitalnu prodaja. Partizan i Crvena zvezda prednjače i imaju posebne marketing timove koji se bave društvenim mrežama. Crvena zvezda je marketinški već 10 godina u top 3 najbolja tima što se tiče marketinga Evrolige. Partizan je dosta zaostajao, dok nisu shvatili da je potrebno investirati u ljude koji znaju da odrade posao kako treba dok se danas ističe svetski priznatim nivoom video produkcije i „storytelling-om“ oko tradicije i navijača, dok Zvezda ima izuzetno jaku interakciju i moderan vizuelni identitet.
Neophodno je analizirati poslovanje kluba i angažovati kvalitetan stručni kadar kako trenerski tako i manadžerski koji razume važnost promocije i korišćenja medija i društvenih mreža kako bi se ostvarili dodatni prihodi neophodni za uspešno razvijanje kluba. Pravljenje baze igrača je osnova uspeha svakog kluba. Najbitniji kadrovi su treneri koji rade sa mlađim kategorijama uz medijsku promociju kako bi klub došao na dobar glas da je fabrika igrača. Bez kvalitetnog marketing menadžera ekonomski razvoj kluba je nemoguć. Njihov zadatak je da ostvare prihode klubu. Društvene mreže nude mogućnost privlačenja novih navijača, popularizacija kluba, privlačenje gledalaca da napune dvorane. U prošlosti su klubovi zavisili od toga da li će RTS, Arena Sport, eventualno Sport klub objaviti vest (barem na portalima). Danas, klubovi u Srbiji poput Partizana ili Crvene zvezde funkcionišu kao male medijske kuće preko svojih kanala. Preporučio bih da klubovi na svojim društvenim mrežama informišu i prenose utakmice svih svojih kategorija, od mlađih do seniora. Materijala uvek ima (treninzi, utakmice, lične priče o razvoju, gostovanja za sve kategorije), samo ga treba pametno iskoristiti. Bitno je predstaviti emotivnu stranu koju će fanovi da prepoznaju i da se identifikuju. Atraktivno zakucavanje na TikTok-u privlači gledaoce koji možda ne prati ligu.
Tekst napisao:
dr Igor Radošević, profesor na FFKMS, jedini fakultet za sport na Univerzitetu Singidunum
