Motorička pismenost je sposobnost deteta da savlada osnovne pokrete – trčanje, skakanje, bacanje, hvatanje, penjanje i održavanje ravnoteže – i da ih kombinuje sa lakoćom u svakodnevnoj igri. Baš kao što učimo slova pre nego što počnemo da čitamo, dete prvo mora da nauči “abecedu pokreta” da bi kasnije moglo da se bavi sportom, plesom ili bilo kojom fizičkom aktivnošću bez straha i nespretnosti. Period od treće do desete godine je ključni prozor razvoja u kome se ove veštine formiraju najlakše i najtrajnije.
Zašto je ovaj period presudan
Mozak i nervni sistem deteta su u ovom uzrastu izuzetno plastični, što znači da se motorički obrasci koji se nauče sada, urezuju kao automatizmi za ceo život. Dete koje nije razvilo osnovne motoričke veštine na vreme često izbegava fizičku aktivnost kasnije, jer mu ona predstavlja izvor neuspeha i nelagode, a ne zadovoljstva.

Izvor: Pexels – Aleksandar Andreev (besplatna licenca, dozvoljena upotreba)
Veza sa zdravljem u odraslom dobu
Brojna istraživanja u pedijatriji i kineziologiji pokazuju da je nivo motoričke pismenosti u detinjstvu jedan od najboljih pokazatelja nivoa fizičke aktivnosti u adolescenciji i odraslom dobu. Deca koja su motorički pismena:
- imaju manji rizik od gojaznosti i metaboličkih poremećaja,
- razvijaju bolju posturu i mišićno-koštani sistem,
- imaju veće samopouzdanje i bolje se snalaze u socijalnim igrama sa vršnjacima,
- lakše prihvataju sport kao trajnu naviku, a ne kao obavezu.
Sa druge strane, deficit u ovoj oblasti se povezuje sa sedelačkim navikama, slabijom koncentracijom u školi i povećanim rizikom od hroničnih bolesti u kasnijem životu.
Kako podstaći motoričku pismenost
Roditelji i vaspitači ne moraju da vode decu na profesionalne treninge – dovoljno je omogućiti raznovrsnu, slobodnu igru: penjanje po igralištima, vožnju bicikla, igre loptom, ples, poligone od jastuka kod kuće. Važno je da dete isprobava različite obrasce pokreta, a ne samo jednu aktivnost, jer se tako gradi širi “rečnik” motorike.

Izvor: Pexels – Hannah Barata
Zaključak: Ulaganje u motoričku pismenost dece nije samo pitanje trenutne spretnosti – to je investicija u zdravlje, samopouzdanje i kvalitet života koji traje decenijama unapred. Što ranije dete ovlada osnovnim pokretima, veća je verovatnoća da će fizička aktivnost postati prirodan i trajan deo njegovog života.
Autor:
Prof. dr Aleksandar Gadžić, profesor na FFKMS, jedini fakultet za sport na Univerzitetu Singidunum












